Prijeđi na sadržaj

Codex Iustinianus

Izvor: Wikipedija

Codex Iustinianus (Justinijanov kodeks) je zbirka carskih konstitucija (constitutiones principum) nazvana po bizantskom caru Justinijanu I. Velikom koji ju je dao sastaviti, a koja je ujedno i prvo djelo njegove kodifikacije rimskog prava, poznate pod nazivom Corpus Iuris Civilis.

Justinijan I. Veliki

Izrada kodeksa

[uredi | uredi kôd]

Car Justinijan je 528. godine naredio komisiji carskih službenika i pravnika sastavljanje kodeksa svih carskih konstitucija koje su još bile na snazi. Jedan od najvažnijih ciljeva bilo je postizanje jedinstvenosti zakona u čitavom Carstvu. Velika je bila razlika između zakona iz razdoblja klasičnog rimskog prava, koje je vrhunac doživjelo u 2. i 3. stoljeću, te kasnoantičkog pravnog sustava 5. i 6. stoljeća. Drugi problem bio je u jeziku. Dok su zakoni pisani na latinskom jeziku, u Istočnom Rimskom Carstvu prevladao je grčki jezik.

Već iduće godine Codex Iustinianus je bio završen i objavljen. Međutim, kako je car Justinijan nastojao rješiti sva sporna pitanja u rimskom pravu, zbog brojnih novih konstitucija, kodeks je ubrzo zastario. Stoga je Justinijan, nakon objavljivanja Digesta i Institucija, 533. godine naredio izradu novog kodeksa. Taj, novi, kodeks objavljen je u prosincu 534. godine pod nazivom Codex repetitae praelectionis. Budući da je prvi kodeks izgubio pravnu snagu i nije bio prepisivan, nije sačuvan.

Justinijanov kodeks sadrži zakone koji su donošeni od cara Hadrijana (117. – 138.) do 534. i s Teodozijevim kodeksom predstavlja najvažniji izvor poznavanja zakonske prakse u klasičnom rimskom pravu i kasnoantičkoj zakonskoj praksi.

Svi zakoni koji nisu ušli u Kodeks postali su nevažeći. Kad su profesori na Sveučilištu u Bologni otkrili Justinijanov kodeks, on je ponovno dobio na važnosti. Tada je doživio renesansu i njegov utjecaj na europsko pravo vidljiv je i danas.

Struktura

[uredi | uredi kôd]

Codex Iustinianus podijeljen je u 12 knjiga, a knjige u tituluse. Unutar svakog pojedinog titulusa, konstitucije su poredane kronološkim redom, a svaka sadrži podatke o caru koji ih je izdao, adresatu te datum izdavanja. Prva knjiga sadrži crkveno pravo. Knjige od 2 do 8 privatno pravo i procese. Kazneno i kazneno procesno pravo nalaze se u 9. knjizi, a u zadnje tri obrađeno je upravno i financijsko pravo.

Ovlast komisije

[uredi | uredi kôd]

Komisija koja je izrađivala kodeks bila je ovlaštena izmjenjivati tekst konstitucija. Te izmjene vidljive su uspoređujući ih s Codex Theodosianus-om.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  • Romac, Ante: Rječnik rimskog prava, Informator, Zagreb, 1989.