J
| Described at URL | https://flickr.com/photos/tags/initialiwithhook |
|---|---|
| Depicted by | ⠚ |
| Code | .---, Juliet, J |
j, ko j, ko ɗerewol sappo nder ɗerewol ɗemngal Farayse jamanuure e ɗerewol latin ISO asli. Innde makko ɓurnde e ɗemngal Farayse <i id="mwFg">jay</i> (pronounced /dʒ eɪ /), e now-nadir variants jy /dʒ aɪ / . To ɗum naftiraama nder International Alphabet to <i id="mwIA">y</i> sound, ɗum waawi noddugo yod ko jod (ɗoyngol /j ɒ d / malla /j oʊ d /).
Tariha
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ɗerewol J huutoroo ngam huutoreede dow koode ɗe, huutoreeɗe dow koode Romanɗe to cappanɗe Romanɗe nde ndeen lewru I, bana e XXIIJ malla xxiij, to XXIII malla XXIII ngam limngal Romanji darani 23. Ɗe njogii ko ɓuri ɗum fuu nder lesdi Germany. Gian Giorgio Trissino {1478-1550} woni arandeejo nanondirɗo I e J bana laaɓal laaɓal, nder deftere maako istpistola del Trissina de le lettere nuωvamente aggiunte è la lingua italiana (" deftere Trissine dow ɗereeji ɗi ɓeydi ɓeydi ɗemngal Italiyan ")) nder hitaande 1524. Fuu, 'I' e 'J' ko laabi feere-feere ngam ɗabballe goɗɗe, ɗi fuu ko /i/, /iː/, e /j/; sikke alaa, ɗemɗe Romance ɓesdi ɓesngu ɓesngu (so tawii ko /j/ e /ɡ/) ɗum daranii ɗum 'I' be 'J'; ngam maajum, Ɗemngal Farayse J, ƴettugol Farayse'en J, ina jogii ko nafata e /j / (ɗum daraniiɗo ɗemngal arandeeji e nder ɗemngal farayse "y et")
Ɗemɗe e huutoreede
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]| Most common pronunciation: /j/ Ɗemɗe ɗe ina ɗiiɗta ɗe naftoraa ɗabbe LatinLanguages in italics don't use the Latin alphabet | ||||
|---|---|---|---|---|
| Ɗemngal ngal | Ɗemngal (s) | Pronunciation
(IPA) |
Kuugal ngal | Notes dow |
| Arabe | Standard; ɓurɗe ɗemɗe | /dʒ/ | Latiniization | |
| Gulf | /j/ | Latiniization | ||
| Sudan, Oman, Yemen | /ɟ/ | Latiniization | ||
| Levantine, Maghrebi | /ʒ/ | Latiniization | ||
| Azerbaijan | /ʒ/ | |||
| Basque | Bi'i'en | /dʒ/ | ||
| Lapurdian | /j/ | also used in southwest Bizkaian | ||
| Low Navarrese | /ɟ/ | also used in south Lapurdian | ||
| High Navarrese | /ʃ/ | |||
| Gipuzkoan | /x/ | also used in east Bizkaian | ||
| Zubero'en | /ʒ/ | |||
| Catalan | /ʒ/ | |||
| Ɗemngal Farayse | /dʒ/ | |||
| Finnish | /j/ | |||
| Farayse | /ʒ/ | |||
| Hindi | /dʒ/ | |||
| Hokkien | /dz/~/d ⁇ //dʑ/ | |||
| /z/~/ ⁇ //ʑ/ | ||||
| Igbo | /dʒ/ | |||
| Indonésien | /dʒ/ | |||
| <i id="mwww">Japonɓe</i> | /d ⁇ /~/ ⁇ //ʑ/ | / ⁇ / e /d ⁇ / feere e nder feere feere, ndaar Yottagana | ||
| Ɓiɗɗo ɓooyɗo | /t/ | |||
| <i id="mwAQQ">Kokkani</i> | /ɟ/ | |||
| <i id="mwAQw">Korean</i> | Kaŋko | /ts/ | ||
| /dz/ | after vowels | |||
| Koofnugo | /tɕ/ | |||
| /dʑ/ | after vowels | |||
| <i id="mwASc">Kurdish</i> | /ʒ/ | |||
| Luxembourg | /j/ | |||
| /ʒ/ | Some words | |||
| Malaysi | /dʒ/ | |||
| <i id="mwAQ0">Mandarin</i> | Standard | /tɕ/ | Pinyin latinization | |
| /ʐ/ | Wade-Giles latinization | |||
| Manx | /dʒ/ | |||
| Oromo | /dʒ/ | |||
| Pashto | /dz/ | |||
| Portugaal | /ʒ/ | |||
| Romaniyaan | /ʒ/ | |||
| Scottish | /dʒ/ | |||
| Ɓernde ma | /dʒ/ | |||
| Somali | /dʒ/ | |||
| Espaañol | Standard | /x/ | ||
| Ɗemɗe goɗɗe | /h/ | |||
| Swahili | /ɟ/ | |||
| <i id="mwAaI">Tamil</i> | /dʑ/ | |||
| Tatar | /ʐ/ | |||
| <i id="mwAW0">Telugu</i> | /dʒ/ | |||
| Turkic | /ʒ/ | |||
| Turkmen | /dʒ/ | |||
| Yoruba | /ɟ/ | |||
| Zulu | /dʒ/ | |||
Ɗemngal Farayse
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]A Turanci, ⟩ fi wakiltar affricate /dʒ/ . A Old Turanci, da phoneme /dʒ/ ya wakilta orthographically da ⟩ da ⟩ Ƙarƙashin rinjayar Old Faransa, wadda take da irin wannan phoneme deriving daga Latin /j/ English malaman Attaura suka fara amfani da ⟩ (daga baya ⟩ su wakilci kalma-farko /dʒ/ a Old Turanci (misali, i Est kuma, daga baya j Est), yayin da yin amfani da ⟩ da sauran wurare (misali, ya DG e) Daga baya, da yawa wasu amfani da ⟩ (daga baya ⟩ da aka kara a loanwords daga Faransa da kuma sauran harsuna (misali ad j oin, j unta) A farko harshen Turanci littafin yi da bambanci a fili tsakanin ⟩ da ⟩ shi ne juyi na King James 1st Revision Cambridge a shekara ta 1629 da kuma wani English nahawu littafin da aka buga ashekara ta 1633. A aro kalmomi kamar raj, ⟩ iya wakiltar /ʒ/ A cikin wasu daga cikin waɗannan, gami da raj, Azerbaijan, Taj Mahal, da Beijing, lafazin /dʒ/ yana kusa da lafazi na asali, yana yin amfani da /ʒ/ misali na tsinkayen girman kai . Lokaci-lokaci, ⟩ wakiltar ainihin /j/ sauti, kamar yadda a Hallelujah da Fjord (ga Yodh domin qarin bayani) A kalmomi na Spanish asalin, inda ⟩ wakiltar voiceless velar fricative [ x ] (kamar jalapeño) English jawabai yawanci m tare da voiceless glottal fricative /h / .
Nder Farayse, ⁇ woni koɗorɗe nayi ɓurɗe naftoraade ɗerewol nder bolle, ko ɓuri ɓurɗe ɓurnde tan ko ⁇ ⁇ e ⁇ .
Ɗemɗe goɗɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗemɗe Jamane e Orop fuunaaŋge
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Ɗemɗe goɗɗe ɗe Jarmal, bana Jarmal, Dutch, Icelandic, Swedish, Danish e Norwegian, naftiri ⁇ ngam palatal approximant /j /, ɗum ɓurna fuu ɗum daranii e ɗerewol ⁇ nder Farayse. Ko ɓuri anndude ko English, Scots e (to toɓɓe laabi) Luxembourgish. ⁇ kadi ina daranii /j/ e Albaniya, e ɗemɗe Ural, Slavic e Baltic ɗe naftoraani e ɗemngal Latin, hono Hungarian, Finnish, Estonian, Polish, Czech, Croatian-Serbian, Basulake, Basulabe, Latvian e Lithuanian. Ɗemɗe goɗɗe ɗe mbaɗata, bana ɗemɗe Croatian-Serbian e Macedonian, boo mbaɗata ⁇ nder ɗereeji QFontDatabase ngam daliila nde. Ngam daliila haala maajum, ɓe cuɓii ɗerewol ɓurngal ɓurndi ngam huutore nder IPA bana tagdi ɓurndi.
Nder ɗemɗe Medooniya, ⁇ ɓeydiima ƴettirde ko to palatal approximant to Ladin to feere feere. E Faransi, Portugaal, Catalan, e Romanian ina haani e postalveolar fricative /ʒ / (hono ⁇ e Farayse mea s Ure). Ha Espaañ, e taƴre, ɗum ko ɗiin ko ɓe njaɓaa e ɓe njaɓii ko e ɓesngu / ⁇ / e /x / ~ /h /, e ɓesndu ɓesngu ɓesngu nde ɓe nji'i e haala ɗemngal.
Ko ɓuri heewde, ⁇ j ⁇ ina woodi ko ɓuri heewɓe nder ɗemɗe Italiyankooje jamanuure. Ko e inndeeji ɗemɗe goɗɗe (hono Jesi e Letojanni), ko e ɗemɗe [./Harshen_Latin - ee,="mw:WikiLink" title="Harshen Latin">Ladin] (Juventus), ko e ɗe ƴellitaama e ɗemngal goɗɗi e ⁇ Ɗemɗe ɗemɗe ɗam e ɗemɗi Latin ɗemɗe ɗe mbi'etee ko palatal approximant /j /, to ɗemɗe ƴellitaami e ɗemle goɗɗe e ɗemɗeeji ɗemɗe ɗen ina ɓurdi ɓaggeede ɗemngal ngal ⁇ haa e hitaande 19th, ⁇ ina huutoroo e karallaagal ⁇ e diftongal, ngam goɗɗo ina jogii -ii, e nder pelle pelle pelle pelle (hono Savoja) sariya oo ina ɓura e nder winndannde laamu. ⁇ naftiraama e /j/ nder ɗemngal ngal, misaalu ɗemngal Romanesco ⁇ [ˈjɒnɪs] (ko fuɗɗii. Gamma Italiyanko'en aglio [aʎo] Jaŋde Italiyanko Luigi Pirandello naftiraama ⁇ e pelle pelle pelle e nder kuuɗe maɓɓe ɗe winndiraa e ɗemngal Italiyanko.[ajo] o winndi e nder ɗemngal Sicilian, ngal naftiri e ɗemngal ⁇ ngam daranaade /j/ (e toɓɓe maa [dʒ] walla [gj], e dow haala) Ɗemngal Maltese ko ɗemngal Semitic, wonaa ɗemngal Romance; kono ɓe ɓeydi e semmbe (sirnguuji Sicilian) e o naftiri e ⁇ ngam ɗemngal /j/. (koɗol woni Semitic yod)
Ɗemɗe ɗe ɓe nganndi e leyɗe Europe ɗe fuɗɗii e ɗemɗe Latin, ⁇ ɗo /ʒ/ to Turki e to Azerbaijan, ngam / ⁇ / to Tatar. ⁇ ko /dʒ/ e nder Indonees, Somali, Malay, Igbo, Shona, Oromo, Turkic, e Zulu. O wakkilantaako ko ɗemngal /ɟ / in Konkani, Yoruba, e Swahili. Nder Kiowa, ⁇ ɗon darana ɓernde ɓernde ɓaawo ɓernde, /t/.
⁇ j ⁇ ɗonno haandi /dʒ/ nder ɗemɗe romaniseeji ɓurɗe Ɗemɗe India bana Hindi e Telugu e ɗonno haani /d ⁇ / nder romaniseeji Japonɓe e Koreen.
Ngam Ɗemɗe ɗemɗe Cayna, ⁇ ɗon darana /t͡ɕ / nder Mandarin Chinese PinYin, e nonpirated nanondiral ⁇ /t͡͡ɕh /) E Wade-Giles, ⁇ ɗo darana Mandarin Chinese / ⁇ /. Pe̍h-œ-Ji Hokkien e Tai-lo to Taiwan Hokkien, ⁇ ɗonnoota /z / e / ⁇ /, malla /d͡z / e/d͡ ⁇ /, e dow ko'e maɓɓe. Nder Jyutping for Kannada, ⁇ ɗon darana /j /.
The Royal Thai General System of copying ina naftira e ɗerewol ⁇ , ko e nder inndeeji goɗɗi ɗi taƴii e non-standard transcriptions ina holla Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Language/data/iana languages' not found. [tɕ] walla Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:Language/data/iana languages' not found. [tɕh] (ɗoon e ko woni ko woni ko fuɗɗii e ko woni e paali/sanskrit)
- Ko ɓuri heewde: Ɗerewol Semitic Yodh, nde ɓaawo ɗum ɓe mbaɗi ko'e ɗerewol ɗi ɗon
- Toonde i: Ɗerewol Latin I, toonde J
- Ko ɓuri heewde: Dotless j
- Ko ɓuri ɗum fuu: Ɗerewol ngal waylitaa ngal, e nder j
- Ko ɓuri ɗum fuu: Ɗerewol jaajotooɗo e j e ko'e maɓɓe
- IPA - koode goɗɗe ɗe J: ⁇ ɟ ⁇ j
- Ɗerewol Ural - Ɗerewol ngal ngal ngal hawti e J:
Samfuri:Charmap
- 1 Ɗuum kadi ngam jaɓɓorgo jaɓɓorgal dow ASCII, hawti e DOS, Windows, ISO-8859 e Macintosh saare jaɓɓorɗe.
Unicode ina woodi feere feere, ⁇ (U+0237) Ko fuɗɗam ɗum naftiraama e Landsmålsalfabet e limngal. Ɗum ina yiɗi huutoreede e diyakritik ngam j j je jeyaaɗo e Unicode (o woni, to jaŋde nde diyakritiki jeyaaɗo to dow ɗum, toɗɗaa toɗɗaa; Unicode ɓeydi wiyde, misal i+ ̈ ≠ ı+ ̈ e ko nandi e j e ⁇)
Nder Unicode, ko 'J' ko naftoraade no haala haala haala haala ɓurnde nder ɗemɗe Greega. Ɗuum ko e nder ɗemngal Greega (Unicode U+03F3) ɗum naftoraama ngam hollaade ko laamiiɗo /j/ nder ɗemɗi Greega ɗi. "Yot" ko e nder ɗerewol Unicode, ko e innde German for J. Ɗerewol mawndi ɗerewol ngol addani to ɗerewol unicode e U+037F e faandaare 7.0 nder lewru Juun 2014.
Ko dow daliila seɗɗa Wingdings
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nder ɗereeji Microsoft's Wingdings, ɗereeji "J" ina jeyaa no ɓernde ɓernde (o feewti e tagdi Unicode U+263A, ko wayi no) nder ɗereeji ɓernde Microsoft, ":) ina jeyaa e ɓernde ɓurnde e ɓernde nde ɓernde ɓerne nde waɗetee nde nde waɗetee ko'e ɗereeji ɗi ɓernde ɓenniiɗe walla e-mail HTML. Ɗuum ɗemngal ina waawi ɓaggeede walla wayloode to Unicode.
Kuugal feere
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Nder limgal lisensiruuji duniyaaru, J wakkilanta Japon.
- Nder limgal, j woni go'o nder kuuje tati ɗe kuugal ngal ngal fotaani.
- E nder limtal, j woni go'o nder ko'e tati.
- Nder laabi maantiku, J woni tonnde joule, SI heɓii ngam semmbe.
- Nder fannuuj goɗɗi nder anndal limgal, njinngu elektrika e fannuuji goɗɗe, j woni firtiindi dow darnde miijooji (nde fuɗɗam fuɗɗam -1) (ɗee fannuuji go'o naftiri e ɗereeji i, ammaa ɗum waawataa wonde ɗum boo firtiindi haa jooni).
- J waawaa wonde ko haala haala feere to bannge (toccooji mariyuana)
- Nder leydi Brite (ko adii e hitaande dubi alif 2001), karallaagal "J" e "J123 XYZ" ina haani wonde karallaagal ko ndeen ko hakkunde 1 noowammbar 1991 e 31 lewru Julaay 1992. E nder haala ndeen, karallaagal "J" ko "ABC 123J" ko ɗum woni karallaagal nde ko hakkunde 1 noowammbar 1970, e 31 lewru Julaay 1971.