Magnetit
| Magnetit | |
|---|---|
| Općenito | |
| Kategorija | Mineral |
| Hemijska formula | Fe3O4 |
| Identifikacija | |
| Boja | crn |
| Kristalni habitus | oktaedarski, rombododekaedarski |
| Kristalni sistem | kubični, Fd3m |
| Kalavost | nejasna |
| Tvrdoća | 5,5-6,5 |
| Sjaj | metalni |
| Ogreb | crn |
| Gustoća | 5,18 g/cm3 |
Magnetit, hemijska formula Fe3O4, je crni ferimagnetički oksid željeza u kojem atomi željeza atomi imaju dva oksidacijska stanja, +2 i +3. Magnetit je široko rasprostranjen u prirodi i javlja se kao popratni mineral u magmatskim i metamorfnim stijenama. Važna je željezna ruda, a najveća su ležišta u sjevernoj Švedskoj.
Fizička svojstva
[uredi | uredi izvor]Tvrdoća magnetita kreće se od 5,5 do 6,5 na Mohsovoj skali, a specifična težina iznosi 5,18. Magnetit obično tvori oktaedarske kristale. Magnetsko uređenje magnetita na sobnoj temperaturi je ferimagnetsko s Curieovom temperaturom od 850 K.[1].
Kristalna struktura
[uredi | uredi izvor]Magnetit ima strukturu inverznog spinela u kojoj se u šupljinama unutar kubične guste slagaline kisikovih aniona nalaze kationi željeza oksidacijskog stanja +2 i +3. U jednoj četvrtini raspoloživih tetraedarskih šupljina smješteni su kationi Fe3+, dok su u polovini oktaedarskih šupljina smješteni kationi Fe2+ i Fe3+.

Literatura
[uredi | uredi izvor]1. R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ R. M. Cornell, U. Schwertmann, The Iron Oxides, Structure, Properties, Reactions, Occurrence and Uses, VCH Publ. Corp., D-69451 Weinheim, Njemačka, 1996.
