Spaña
| Reino di Spaña | ||
|---|---|---|
| Reino de España | ||
| Atministrashon | ||
| Kapital | Madrid | |
| Stat mas grandi | Madrid | |
| Idioma ofisial | Spaño | |
| Gobernashon | Demokrasia parlamentario Monarkia konstitushonal | |
| Rei | Felipe VI | |
| Promé Minister | Pedro Sánchez | |
| Pais independiente | ||
| Decretos de Nueva Planta | 7 di yüni 1715 | |
| Geografia | ||
| Área | 505.990 kilometer kuadra (1.04%% awa) | |
| Koordinato | 40°12′N 3°30′W / 40.200°N 3.500°W | |
| Poblashon | ||
| Populashon (1 yanüari 2024) |
48.592.909 96.04 habitante/km² | |
| HDI | 0,905 (2021) | |
| Otro infromashon | ||
| Unidat monetario | Euro (EUR) | |
| Zona di tempu | UTC+1 | |
| Wèp | .es | |
| Kódigo | ESP | |
| Tel | +34 | |
| Mapa detaya di Spaña | ||
![]() | ||
| Imágennan riba | ||
| Wèpsait ofisial | ||
| [Editá Wikidata] · [Manual] | ||
Spaña, ofisialmente Reino di Spaña (na spaño: Reino de España), ta un país den parti sùit di Oropa. E ta situá den e Península Ibériko i ta rondoná pa teritorio di e parte nort di Afrika i su teritorio insular, ku ta inklui e Islanan Baleariko den Laman Mediteráneo i e Islanan Kanaria den Oséano Atlántiko. Spaña tin frontera ku Fransia, Portugal, Andora i Maroko. Den e region nort-ost di e pais ta enkontra e seronan di Pireneo.
Historia
[editá | editá fuente]Regionnan outónomo
[editá | editá fuente]| Region outónomo | Na spaño | Kapital | Area (km²) | Poblashon (aproks.) |
|---|---|---|---|---|
| Andalusia | Andalucía | Sevilla | 87.268 | 8.5 mion |
| Aragon | Aragón | Zaragoza | 47.719 | 1.3 mion |
| Asturias | Asturias | Oviedo | 10.604 | 1.0 mion |
| Islanan Baleares | Islas Baleares | Palma | 4.992 | 1.2 mion |
| Islanan Kanaria | Islas Canarias | Las Palmas de Gran Canaria / Santa Cruz de Tenerife | 7.447 | 2.2 mion |
| Kantabria | Cantabria | Santander | 5.321 | 0.6 mion |
| Castilia-La Mancha | Castilla-La Mancha | Toledo | 79.463 | 2.0 mion |
| Castilia i Leon | Castilla y León | Valladolid | 94.226 | 2.4 mion |
| Katalunia | Cataluña | Barcelona | 32.114 | 7.7 mion |
| Komunidat di Valencia | Comunidad Valenciana | Valencia | 23.255 | 5.1 mion |
| Extremadura | Extremadura | Mérida | 41.634 | 1.1 mion |
| Galicia | Galicia / Galiza | Santiago de Compostela | 29.574 | 2.7 mion |
| La Rioja | La Rioja | Logroño | 5.045 | 0.3 mion |
| Komunidat di Madrid | Comunidad de Madrid | Madrid | 8.028 | 6.7 mion |
| Region di Murcia | Región de Murcia | Murcia | 11.313 | 1.5 mion |
| Navarra | Navarra | Pamplona | 10.391 | 0.7 mion |
| Pais Vasko | País Vasco | Vitoria-Gasteiz | 7.234 | 2.2 mion |
Kultura
[editá | editá fuente]Sitionan di Herensia Mundial
[editá | editá fuente]
Spaña ta e di kuater pais na mundu—huntu ku Fransia—despues di Italia, China i Alemania ku mas tantu monumento deklará Sitio di Herensia Mundial pa UNESCO. Na 2021, Spaña tabatin 49 propiedat lista, inkluyendo Monte Perdido i e Baye di Coa i Siega Verde, kompartí ku Fransia i Portugal respektivamente.[1]
Di otro banda, Spaña tin 17 aktivo kultural intangibel, loke ta hasié e pais na Europa ku mas propiedat lista riba e Lista Representativo di e Herensia Kultural Intangibel di Humanidat.[2]
E karakterístika aki di herensia spañó a pone ku e vários atministrashonnan estatal a traha un lei spesífiko pa su protekshon, Lei 16/1985 riba Herensia Históriko Spañó. E ley aki, cu ainda ta na vigor, ta busca pa proteha tur activo cultural, sea ta riba lista of no, cu por ta di interes publico. E ta hasi un yamada na tur institushon ku ta forma parti di e estado spañó òf asosiashonnan kultural pa kolabora den mantenshon òf deskubrimentu di e herensia kultural aki, tantu inmovibel komo movibel, invitando henter sosiedat pa kompilá un senso i katalogo di e herensia ku ta protehá òf ku mester wòrdu protehá.[3]
