Varijetet
Varijetet (lat. varietas, od variatio što znači promjena, odstupanje), skraċeno var. je taksonomski rang ispod ranga vrste i podvrste, ali iznad forme.[1][2] Kao takav, ima tri dijela infraspecijskog imena. Bliski primjeri su bosanska perunika Iris reicenbachii var. bosniaca i bosanska kadulja Salvia pratense var. varbossania.
Ponekad se preporučuje da se određena populacija ili grupa populacija opisuje kao podvrsta u slučajevima prepoznavanja njihove geografske posebnosti, dok je rang sorte prikladniji za takson koji se pojavljuje izvan glavnine areala pripadajuće vrste.[3]
Primjer
[uredi | uredi izvor]Jastučasti kaktus, Escobaria vivipara (Nutt.) Buxb., veoma je raznovrsna i rasprostranjena biljna vrsta, koja se javlja od Kanade do Meksika, a posebno širom Novog Meksika, ispod 2.600 m n/v. U okviru ove vrste opisano je devet varijeteta. Tamo gdje im se areali preklapaju, oni se ukrštaju i genetski intergriraju. Takva pojava je zabilježena u dodirnim područjima varijeteta Escobaria vivipara var. arizonica (iz Arizone) i Escobaria vivipara var. neo-mexicana (iz Novog Meksika).
Definicije
[uredi | uredi izvor]Pojam varijeteta, različiti autori definiraju na razne načine.[4] Svaki varijetet treba da se vidljivo razlikuje od drugih istovrsnih, ali s njima slobodno hibridizira, ako dođu u kontakt.
Ostala nomenklatura
[uredi | uredi izvor]- U nomenklaturi oplemenjivanja biljaka, barem u zemljama koje su potpisnice Konvencije UPOV-a, pravi naziv je također variejetet ili "biljni varijetet".
- U zoološkoj nomenklaturi, jedini priznati taksonomski rang ispod vrste je podvrsta. Za varijetete koji su bili opisani prije 1961., priznaje se opis i rang podvrste, a naziv zoološkog varijeteta poslije 1960., formalno ne postoji. U zoologiji, forme i morfe uzimaju se informativno i po potrebi, ali su neregularne prema Međunarodnom kodeksu zoološke nomenklature(ICZN).
- U bakteriološkoj nomenklaturi, naziv "varijetet" nije dopušten, ali imena objavljena kao varijeteti prije 1992. godine su prevedena i objavljena kao podvrste.
- U nomenklaturi vitikulture, ono što se odnosi na varijetete grožđa u stvarnosti su kultivari. Prema Kodeksu kultiviranih biljaka, to su biljni varijeteti u pravnom smislu, a ne služe kao botaničke taksonomske odrednice, jer se razmnožavaju reznicama i imaju svojstva koja nisu stabilna u spolnom razmnožavanju. Međutim, upotreba naziva varijetet u vinogradarstvu toliko je ukorijenjena da je promjena tog naziva u kultivar malo vjerovatna.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Article 4". International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants. 2012. Arhivirano s originala, 3. 8. 2018. Pristupljeno 28. 10. 2016.
4.1. If a greater number of ranks of taxa is desired, [...a]n organism may thus be assigned to taxa of the following ranks (in descending sequence): [... genus, ... species, subspecies,] variety (varietas), subvariety (subvarietas), form (forma), and subform (subforma). ... 4.3. Further ranks may also be intercalated or added, provided that confusion or error is not thereby introduced.
- ↑ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ "Varieties and forms", HORTAX: Cultivated Plant Taxonomy Group, arhivirano s originala, 17. 8. 2016, pristupljeno 19. 7. 2016
- ↑ Robert T. Clausen (1941). "On The Use Of The Terms "Subspecies" And "Variety"". Rhodora. 43 (509): 157–167.