Koper
Koper | |
|---|---|
Grad | |
| Mestna občina Koper | |
Koper, kolaž | |
| Lokacija u Sloveniji | |
| Koordinate: 45°32′53″N 13°43′49″E / 45.54806°N 13.73028°E | |
| Država | |
| Statistička regija | Obalno-kraška |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Aleš Bržan |
| Površina | |
| • Općina | 303,70 km2 |
| • Naselje | 12,968 km2 |
| Najveća nadmorska visina | 10 m |
| Stanovništvo (2011) | |
| • Općina | 52.700 |
| • Općina (gustoća) | 173,53 /km2 |
| • Naselje | 24.996 |
| • Naselje (gustoća) | 1.927,51 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+01:00) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+02:00) |
| Poštanski broj | 6000 Koper |
| Pozivni broj | (+386) 5 |
| Veb-sajt | Gradska općina Koper |

Koper (italijanski: Capodistria, njemački: Gafers) je naseljeno mjesto i gradska općina, te službeni grad u Slovenskoj Istri i sjedište Obalno-kraške statističke regije.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Koper je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali Jadranskog mora u Sloveniji. Koper je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od italijanskog lučkog grada Trsta.
Historija
[uredi | uredi izvor]Koper se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zalivu. U vrijeme stare Grčke naselje je bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.
Pred Langobardima su stanovnici obližnjeg Trsta 568. pobjegli u Koper. U čast bizantskog cara Justinijana II. 'Rinotmeta' mjestu je ime promijenjeno u Justinopel.
Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva Koper je bio na strani Nijemaca. Car Konrad II. je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije.
Godine 1278. Koper postaje dio Venecijanske Republike i postaje upravni centar venecijanske Istre. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje ital. ime grada Capodistria.
Prema popisu stanovništva koji je 1900. proveden u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika italijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika. Po popisu iz 2002. godine, većina stanovništva govori slovenski jezik (74,1%). Manjinski jezici su hrvatski (8%), srpskohrvatski (4%), bosanski (2,8%), srpski (2,7%) i italijanski (2,2%).
Koper, zajedno sa cijelom obalom, 1918. potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodne teritorije Trsta. Nakon njene podjele, 1954. pripao je Jugoslaviji.
Do teritorijalne reorganizacije u Sloveniji nalazio se u sastavu stare općine Koper.
Religija
[uredi | uredi izvor]Koper je već od 8. vijeka bio sjedište biskupije. Godine 1498. u Kopru je rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Koper 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.
Privreda
[uredi | uredi izvor]U Kopru su najveći privredni subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. Pored njih, u gradu je živa privredna aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.
Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.
Mediji
[uredi | uredi izvor]Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Na popisu stanovništva 2011. godine, gradska općina Koper je imala 52.700 stanovnika, od čega u samom Kopru 24.996.
Gradska općina Koper
[uredi | uredi izvor]| Broj stanovnika po popisima[1] | ||
|---|---|---|
| 1991 | 2002 | 2011 |
| 43.146 | 44.555 | 52.700 |
Napomena: Nastala iz starih općina Koper i Sežana.
Koper (naseljeno mjesto)
[uredi | uredi izvor]| Broj stanovnika po popisima[1] | ||
|---|---|---|
| 1991 | 2002 | 2011 |
| 24.704 | 23.726 | 24.996 |
Napomena: U 1979. povećano za naselje Semedela koje je ukinuto, te za dijelove naselja Bertoki, Šalara i Škocjan. U 2008. smanjeno za dijelove naselja koji su priključeni naseljima Ankaran (općina Ankaran) i Bertoki. U 2021. izvršena je promjena granica i površine naselja Koper.
Galerija
[uredi | uredi izvor]- stara gradska arhitektura
- kuća na trgu Carpaccio
- regionalni muzej
- ulica
- zidovi starog grada
- Belgramoni-Tacco palača
- Carli palača
- Primorski univerzitet
- taverna
- Loggia palača
- fontana na trgu Carpaccio
- rimokatolička crkva "San Basso"
- fontana "Da-Ponte"
- ulica
- novi dio grada
- luka
- zgrada u luci
- marina
- luka noću
- sportska hala
- željeznička stanica
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Statistični urad Republike Slovenije". Arhivirano s originala, 24. 2. 2015. Pristupljeno 3. 6. 2014.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Koper koji govori o gradu u Sloveniji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
